U Rijeci je 9. i 10. travnja 2026. godine održana konferencija KultuRi – Konferencija valorizacije kulturno-povijesne i sakralne baštine u turizmu, koja je i ove godine okupila relevantne dionike iz područja turizma, kulture i obrazovanja s ciljem promišljanja održivog razvoja destinacija kroz integraciju baštinskih i gastronomskih resursa.
Ovogodišnje izdanje konferencije održano je u prostoru Islamskog centra u Rijeci, čime je dodatno naglašena važnost uključivanja sakralne i kulturne infrastrukture u suvremene turističke tokove.
Program je započeo stručnim vodstvom i obilaskom centra. Hidajet ef. Hasanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Rijeci, u pozdravnom je govoru predstavio povijesni razvoj Islamske zajednice u Hrvatskoj te istaknuo ulogu Islamskog centra u Rijeci kao otvorenog prostora za sve i za međukulturni dijalog. Arhitektonska vrijednost riječke džamije, izgrađene prema projektu Dušana Džamonje, dodatno potvrđuje potencijal sakralne baštine kao atraktivnog i diferencirajućeg elementa turističke ponude na europskoj razini.
Organizatorica Sunčana Matić iz agencije LUX promocija istaknula je visoku razinu standarda vjerskih sloboda u Hrvatskoj kao temelj društvene kohezije, skladnog suživota različitih vjerskih i nacionalnih skupina te kvalitetne interkulturne suradnje, što se reflektira i u identitetu Rijeke kao grada izražene multikulturalnosti, koji kao pozitivan primjer predstavlja i Hrvatsku u malom. Naglašena je uloga gastronomije kao medija očuvanja i interpretacije riječkog identiteta, čime se doprinosi oblikovanju autentične i prepoznatljive turističke destinacije. Zahvalila je na podršci domaćinu, Islamskoj zajednici, kao i pokroviteljima Gradu Rijeci i Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske te svim partnerima manifestacije, naglasivši kako je konferencija realizirana uz potporu Grada Rijeke i Turističke zajednice grada Rijeke.
U ime Turističke zajednice grada Rijeke, Jelena Grubelić Krušeta predstavila je strateške aktivnosti usmjerene na razvoj gastronomske ponude Rijeke i gradskog prstena. Istaknula je da kontinuirano unaprjeđenje ponude putem gastronomskih manifestacija i inovativnih projekata u kulturnom turizmu doprinosi diverzifikaciji turističkog proizvoda, produljenju turističke sezone, koja postaje konkurentnija i otpornija na promjene na tržištu, te povećanju duljine boravka posjetitelja.
Na početku programa održana je panel-rasprava „Može li kulinarska baština postati održiv turistički proizvod?”, u kojoj su sudjelovali Karin Mimica (Abisal) i Zlatko Puntijar (Stari Puntijar), uz moderaciju Sunčane Matić.
Zlatko Puntijar istaknuo je važnost očuvanja i suvremene interpretacije povijesnih recepata, na čemu se temelji i njegova jedinstvena zbirka kuharica. Naglasio je kako je Hrvatska, kao stoljetno križanje europskih putova, kroz povijest usvajala i prenosila različite kulinarske utjecaje. Putnici su donosili recepte koje su domaćini prilagođavali, dok su hrvatska jela istodobno pronalazila put u druge krajeve, stvarajući bogatu razmjenu začina i gastronomskih inovacija kao dijela naše baštine.
Karin Mimica predstavila je povijesni razvoj Rijeke i utjecaje različitih vlasti, istaknuvši današnju multikulturalnost kao snažan temelj razvoja gastronomije. Naglasila je uspješnu suradnju s Turističkom zajednicom grada Rijeke na projektima Riječkih gastronomskih luka, koji povezuju baštinu i suvremenu turističku ponudu. U završnom dijelu panela otvorena je tema gastronomskih brendova u funkciji destinacijskog razvoja, pri čemu je Karin Mimica istaknuka važnost strateškog kreiranja i promocije destinacije kroz gastronomiju kao jednog od ključnih motiva suvremenih putovanja.
Središnji tematski okvir konferencije bio je usmjeren na gastronomiju kao jedan od ključnih resursa u funkciji održivog razvoja turizma. Brojni stručnjaci iz područja kulture, turizma i ugostiteljstva kroz su dva dana raspravljali o ulozi gastronomske baštine u oblikovanju konkurentnih destinacijskih proizvoda. Naglašeno je kako je povijesni slojeviti kulturni utjecaj rezultirao autentičnim gastronomskim identitetom Hrvatske, koji predstavlja značajan potencijal za diferencijaciju na globalnom turističkom tržištu.
Predavanje „Riječki čokoladni slon” održao je mr. sc. Velid Đekić iz Muzeja grada Rijeke.
Okupljene je odveo u povijest i predstavio tvornicu kakaa i čokolade u Rijeci, osnovanu 1896. godine. Tvornica je bila važan dio industrijskog razvoja grada, uspješna i poznata po pretežno ženskoj radnoj snazi. Proizvodila je razne slastice, među kojima su se isticale marke Slon i Adria. Motiv slona predstavljao je neobičan, egzotičan marketinški pristup koji bi i danas bio inovativan. Tvornica je koristila moderne promotivne metode, uključujući plakate s pretežno ljepuškastim likovima i atraktivno dizajniranu ambalažu. Nakon više promjena vlasnika, tvornica je uništena u bombardiranjima tijekom Drugog svjetskog rata. Danas se pamti kao prva tvornica čokolade u Hrvatskoj i vrijedan dio industrijske i turističke baštine te inspiracija suvremenim projektima i razvoju turističkog identiteta grada Rijeke.
Predavanje „Od navek smo fino jeli i pili” održao je Zlatko Puntijar iz restorana Stari Puntijar.
Predstavljena je Hrvatska, smještena na važnim europskim putovima, te stoljetni razvoj bogate i raznolike gastronomske baštine pod utjecajem raznih kultura i naroda, što je pridonijelo razmjeni kulinarskih tradicija. U hrvatsku kuhinju rano ulaze npr. puran, krumpir, kukuruz i rajčica, koji se prilagođavaju lokalnim okusima te zadržavaju izvornu kvalitetu do danas. Zagreb, odnosno zagrebački Grič bio je dom četiriju naroda: Hrvata, Mađara, Nijemaca i Talijana, pri čemu je svaki od njih dao svoj doprinos kulturi. Prema pisanim tragovima i prvim tiskanim kuharskim knjigama, od kojih najstarija izdana na hrvatskom jeziku datira iz 1868. g. kuharica Gjure Deželića – očituje se da su Hrvati oduvijek u gastronomiji držali korak s Europom te svjedoče o kontinuitetu i razvoju kuhinje. Važan je pokazatelj i povijesna rukopisna kuharica grofa Nikole Zrinskog. Ukazuje na to da su strani i domaći utjecaji oblikovali autohtona jela koja se i danas smatraju dijelom hrvatskog kulinarskog identiteta i tradicije.
Muhamed Mandžić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete u predavanju „Halal u funkciji jačanja turističkog potencijala destinacije” naglasio je halal koncept kao instrument razvoja turizma i jačanja konkurentnosti destinacija u skladu s globalnim trendovima.
Halal standard prepoznaje se u suvremenoj turističkoj ponudi kao dodatna kvaliteta koja obogaćuje ponudu destinacije, potiče diversifikaciju i omogućuje pristup rastućem tržištu. Naglašena je važnost sustava halal certificiranja kroz standardizaciju, edukaciju i osnaživanje povjerenja korisnika. Istaknut je i kontinuirani rast halal turizma u svijetu, što potvrđuje potencijal implementacije halal standarda za razvoj hrvatskog turizma, privlačenje novih tržišta i unapređenje ukupne turističke ponude.
Predavanje „Od lokalne slastice do nematerijalne baštine: Vrsaranski amareti i model valorizacije u turizmu” održala je dr. sc. Klara Trošt Lesić, direktorica Turističke zajednice općine Vrsar.
Prikazan je razvoj projekta Vrsaranskih amareta kao primjer valorizacije lokalne gastronomske baštine u turizmu. Projekt je započeo istraživanjem povijesnih izvora, recepata i svjedočanstava zajednice. Razvijen je model koji uključuje sudjelovanje lokalnog stanovništva, edukativne i događajne sadržaje te postupnu integraciju u turističku ponudu, brendiranje te nedavno ostvarene nagrade.
Naglasak u razvoju projekta Vrsaranskih amareta, koji se razvija na znanstvenoj razini, stavljen je na očuvanje autentičnosti i izbjegavanje površne komercijalizacije. Razmotrena je i primjenjivost ovog pristupa u drugim destinacijama kao pametnog alata za održivi razvoj i diferencijaciju na turističkom tržištu.
„Fažanski izazov u mreži jedne tradicije” naslov je predavanja Melite Peroković, direktorice Turističke zajednice Fažana, kojim je opisan omiljeni lokalni projekt – Mala ribarska akademija „Sardela” u Fažani.
Vrijedan edukativno-gastronomski projekt razvija se desetljećima, posvećen očuvanju ribarske tradicije i pripreme plave ribe. Kroz manifestacije od proljeća do jeseni Fažana postaje otvorena akademija za mještane i turiste. Program uključuje praktično učenje izrade alata, konzerviranja ribe i pripreme sardela. Poseban naglasak stavljen je na baštinu, vidljivu i kroz skulpture na rivi koje simboliziraju važnost sardele te dodatno jačaju prepoznatljivost mjesta na temeljima tradicije.
„Okusi prošlosti u funkciji sadašnjosti: gastronomska baština Kraljevice” naslov je predavanja Jelene Mateševac Skočilić, direktorice Turističke zajednice grada Kraljevice.
Kraljevica kao primorski grad bogate povijesti i gastronomske baštine odražava identitet i način života lokalne zajednice. Gastronomska baština važna je za žitelje jer čuva tradiciju, kulturu i povijesne obrasce prehrane. U Kraljevici se kao posebnost isprepliću utjecaji dvorske kuhinje Frankopana i primorske kuhinje. Za turističku valorizaciju baštine posebno su naglašene tradicija tunolova te očuvanje lokalnih specijaliteta poput kolača mendulače i domaćeg magarećeg mlijeka. Suvremenu ponudu upotpunjuju craft pive. Gastronomija predstavlja značajan turistički potencijal Kraljevice te doprinosi očuvanju baštine i razvoju destinacije. Kroz hranu se projektima uspješno povezuje prošlost i sadašnjost, stvarajući prepoznatljiv identitet Kraljevice.
Predavanje „Povezivanje gastronomije, baštine i lokalnih zajednica” održao je Marko Radić, ravnatelj Odjela za promociju Turističke zajednice Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.
Lokalna gastronomija u Bosni i Hercegovini predstavlja autentičan spoj tradicije, identiteta i doživljaja. Svako jelo nosi priču o ljudima, zemlji i običajima. Model povezivanja turizma, lokalnih proizvođača i gastronomije razvijen u Hercegovini pokazao se kao primjer dobre prakse te predstavlja inspiraciju mnogim zajednicama kako kroz hranu predstaviti svoju kulturu i potaknuti lokalni razvoj. Poseban naglasak stavljen je na razvoj uspješnog i turistima omiljenog projekta Hercegovačka kuća.
Predavanje „Uloga gastronomske baštine u razvoju kreativnog turizma” održala je prof. dr. sc. Elena Rudan, prodekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji.
Naglasila je kako suvremeni turizam sve više uključuje gastronomsku baštinu kao ključan element prepoznatljivosti destinacija, povezujući kulturu, identitet i autentična iskustva. Kroz tradicionalna jela, lokalne namirnice i kulinarske tehnike, turisti aktivno sudjeluju u životu destinacije putem radionica, degustacija i sličnih aktivnosti. Kreativni turizam naglašava sudjelovanje, učenje i stvaranje, čime se produbljuje doživljaj boravka. U tom kontekstu predstavljen je Horizon Europe projekt CROCUS (2024. – 2027.) – Cross-Border Cultural and Creative Tourism in Rural and Remote Areas, kao primjer pristupa utemeljenog na gastronomskoj baštini. Projekt uspješno potiče prekogranični kulturni i kreativni turizam u ruralnim i udaljenim područjima te doprinosi očuvanju tradicije, jačanju lokalnog gospodarstva, stvaranju dodatne vrijednosti destinacijskom proizvodu i razvoju prepoznatljivog identiteta destinacije na turističkom tržištu.
„Gastronomija kao kolektivna memorija i identitetski kapital hrvatskog iseljeništva” tema je predavanja Branke Bezić Filipović s Veleučilišta Aspira.
Pojam identiteta u iseljeništvu najčešće se povezuje s jezikom, vjerom i nacionalnim simbolima, iskustvo hrvatske dijaspore pokazuje da on može opstati i kada se ti elementi izgube ili promijene. Ključnu ulogu tada preuzima gastronomija, koja kroz okus, miris i obiteljske rituale čuva osjećaj pripadnosti. U skladu s teorijama kolektivne i kulturne memorije autora Halbwachsa i Assmanna, hrana postaje medij prijenosa identiteta putem recepata i blagdanskih običaja. Primjeri kuharica iz hrvatskih zajednica, poput one iz Tacome, potvrđuju važnost žena kao čuvarica tradicije. Tradicijska jela poput pashurata ili lumblije, prilagođena novim sredinama, zadržavaju simboliku podrijetla.
Gastronomija hrvatskog iseljeništva tako nije samo skup recepata, već postaje emocionalni arhiv i sustav značenja koji povezuje iseljenike s korijenima. Ona omogućuje kontinuitet identiteta unatoč kulturnim i jezičnim promjenama kroz generacije u različitim zemljama svijeta. Jezik se može izgubiti, ali okus koji prepoznajemo kao svoj ostaje. Dok postoji taj okus, postoji i identitet.
Predavanje inovativne teme „VR u turizmu” održala je Maja Staraj, voditeljica Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Ugostiteljske škole Opatija.
Projekt VR4T – Virtual Reality for Tourism istražuje primjenu virtualne stvarnosti u obogaćivanju turističkog iskustva, interpretaciji baštine i obrazovanju. Projekt povezuje digitalnu transformaciju, održivost i strukovno obrazovanje te pokazuje da VR više nije samo atraktivna tehnologija, nego alat koji već mijenja način na koji učimo, predstavljamo destinacije i oblikujemo doživljaj turista. U području kulturne baštine VR otvara prostor za snažniju i vizualno bogatiju interpretaciju lokaliteta. Omogućuje korištenje 360° videa, 3D simulacija i interaktivnih sadržaja koji unapređuju razumijevanje i prezentaciju destinacija.
Naglašena je uloga VR-a u razvoju kompetencija i kvaliteti usluga u turizmu. Projekt uključuje i edukativni VR4T tečaj za nastavnike i djelatnike, fokusiran na praktičnu primjenu i suvremene trendove. VR se promatra kao nadogradnja stvarnog doživljaja, doprinoseći inovativnosti, održivosti i budućoj konkurentnosti turističkog sektora te stvaranju kvalitetnijih iskustava za posjetitelje.
„Varenik kao dio gastronomske kulturne baštine” naslov je predavanja Petre Mandac, prodekanice Veleučilišta Aspira.
Zaštita oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla važan je instrument očuvanja tradicionalnih proizvoda, lokalnog identiteta i gospodarskog razvoja ruralnih područja. Varenik, kao tradicionalni proizvod s otoka Brača, ima potencijal za formalnu zaštitu unutar sustava kvalitete hrane. Međutim, za procjenu percepcije, razumijevanja i značenja takve zaštite potrebno je razviti nove, pouzdane istraživačke alate koji će omogućiti njezino sustavno vrednovanje, istaknula je Mandac.
„Tris lovranskih okusa – manifestacije temeljene na tradicijskoj prehrani” predavanje je Zvijezdane Klobučar Filčić, direktorice Turističke zajednice Lovran.
Prikazan je Lovran kao destinacija koja identitet gradi kroz očuvanje tradicijske prehrane, zajednicu i suvremenu interpretaciju baštine. Koncept Trisa lovranskih okusa objedinjuje Festival šparuga, Dane črešanj i Marunadu. Hrana se prikazuje kao nositelj identiteta i kulturne memorije. Naglašena je ravnoteža između turističke atraktivnosti i očuvanja autentičnosti. Istaknuta je i važnost lokalne tradicije i uključivanja zajednice u razvoju održivog turizma. Projekt Secrets of Lovran – interpretacijska šetnja starim gradom sadržajno povezuje sve tri manifestacije te gastronomsku baštinu stavlja u širi prostorni i kulturni kontekst, povezujući ih u cjelovit turistički doživljaj.
Poseban naglasak u zaključcima stavljen je na potrebu sustavne valorizacije tradicijskih kulinarskih elemenata kroz njihovu suvremenu interpretaciju u turističkoj ponudi, uključujući razvoj inovativnih jelovnika i iskustvenih turističkih proizvoda. Također je istaknuta važnost suvremenih razvojnih pristupa, uključujući primjenu digitalnih tehnologija i virtualne stvarnosti (VR) u interpretaciji baštine, čime se dodatno obogaćuje korisničko iskustvo i prilagođava ponuda zahtjevima turista u budućnosti.
Konferencija KultuRi 2026. zaključno je potvrdila kako gastronomija kao integralni dio kulturne baštine, ima ključnu ulogu u razvoju kreativnog turizma. Kroz umrežavanje dionika, razmjenu znanja i implementaciju inovativnih praksi, moguće je umanjiti turistifikaciju, razvijati održive i konkurentne turističke proizvode temeljene na baštini koji istovremeno doprinose očuvanju identiteta i osnaživanju lokalnih zajednica.
Autor: Leon Matić, LUX Promocija
Fotografija: Aleš Suk
