Tijekom 1995. i 1996. na lokalitetu Plečašove štale provedena su arheološka istraživanja koja su rezultirala senzacionalnim nalazom ostataka rimskog hrama – Augusteuma i 17 mramornih skulptura nadnaravne i naravne visine. Ovaj nalaz potakao je ideju o zajedničkoj prezentaciji ovog jedinstvenog arheološkog lokaliteta kako arhitektonskih ostataka tako i drugog brojnog arheološkog materijala.
Kamen temeljac za budući muzej položen je 19. srpnja 2004., a Arheološki muzej Narona osnovan je uredbom Vlade Republike Hrvatske 2005., te je nakon iznimno složenih građevinskih radova svečano otvoren 18. svibnja 2007., kao prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ. Takav način prezentacije arheološkog lokaliteta obogatio je muzejsku ponudu Hrvatske i ima malobrojne paralele u europskim i svjetskim razmjerima.
Muzej je do sada tri puta nagrađivan. Nagradu „Vladimir Nazor“ dobio je arhitekt Goran Rako za projekt Muzeja, „Cemexovu“ nagradu za izgradnju dobila je tvrtka MGA iz Metkovića, a Arheološki muzej Narona dobio je nagradu Hrvatske turističke zajednice „Plavi cvijet“ za poseban doprinos obogaćenju turističke ponude Hrvatske.
Arheološki muzej Narona aktivno sudjeluje u akcijama Hrvatskog muzejskog društva „Noć muzeja“, kao i u akcijama Sekcije za muzejsku edukaciju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva, te u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja. U ljetnim mjesecima na vanjskim terasama Muzeja pokrenuta je kulturna manifestacija „Naronitansko kulturno ljeto“ tijekom koje se održavaju kazališne predstave, izložbe, koncerti i predstavljanja knjiga.
Opširnije informacije: a-m-narona.hr
Nećemo pretjerati ako kažemo da je neretvanski kraj više nego neki drugi prostori natopljen reliktima povijesti. Funkcija “vrata kontinenta” još od prapovijesnih vremena punila je slojeve tla ostacima materijalne kulture brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba, antike osobito. Pa dok su prethistorijski i protohistorijski nalazi potonuli preduboko u srce močvare da bi bili lako dostupni, antički je svijet bogato napunio palimpseste vremena.
Arheološki muzej Narone u Vidu, izgrađen na negdašnjem naronskom forumu, in situ, natkrio je na jedinstven i dojmljiv način ostatke Augusteuma, hrama posvećenog diviniziranom Augustu izgrađenog 10. godine prije Krista.
Već prvi susret s veličanstvenom skupinom skulptura vrhunske izrade koje predstavljaju julijevsko-klaudijevsku carsku dinastiju uvući će vas u priču koju možete čuti bilo gdje, ali koju potpuno doživjeti, osjetiti i “opipati” u punoj plastičnosti možete samo ovdje, u Vidu, jer dosad nigdje osim u samom Rimu nije pronađena tako cjelovita, umjetničkom izvedbom perfektna i arheološki vrijedna skupina kipova.
Nigdje kao ovdje, u Arheološkom muzeju Narone u Vidu nećete biti tako blizu atmosferi ranoga principata – možda najslavnijeg razdoblja cjelokupne povijesti Carstva.
U muzeju ćete, naravno, vidjeti još mnoštvo drugih artefakata koji će vas uputiti u značenje i bogatstvo tog, drugog po veličini i važnosti, rimskoga grada na istočnoj obali Jadrana. Ali, ne samo muzej, nego čitavo naselje plijeni pozornost nebrojenim mnoštvom ugrađenih antičkih ostataka u kamene seoske kuće, konobe, staje…
Prošetate li užim dijelom mjesta, onim uz desnu obalu Norina koje je uglavnom izgrađeno tijekom XVII. stoljeća i koje predstavlja netaknutu urbanu cjelinu pučkoga graditeljstva osebujne draži, pretvorit ćete se u poletna istraživača koji će gotovo na svakom koraku pronalaziti čudesno lijepe akante, volute, krhotine natpisa ispisane preciznim slovima kapitale,ostatke nadgrobnih spomenika, miljokaza, zateći ćete se zapravo u jedinstvenu i prebogatu arheološkom parku vrhunac kojeg predstavlja Erešova kula, građevina iz prve polovice XIX. stoljeća sazdana uglavnom od naronskih spolija, zapravo svojevrstan protomuzej.
Turističke informacije: tzmetkovic.hr
Uspomenu na slavno ranosrednjovjekovno razdoblje neretvanske povijesti čuva monumentalna skulptura kneza Domagoja i njegovih strijelaca, jedna od najvećih te vrste u Europi. Najopakiji hrvatski knez kako su ga zvali Mlečani, dominira dolinom smješten na vrhu vidonjskog brežuljka.
Autor: .a-m-narona.hr / tzmetkovic.hr / visitdubrovnik.hr
Fotografija: a-m-narona.hr
