Ranokršćanska brončana škrinja predstavlja jedinstveni relikvijar u Hrvatskoj i jedna je od tek nekoliko takvih u svijetu.
Pronađena je 1971.godine u kući Vladimira Vidasa prilikom renoviranja iste. O Škrinji moći najviše je pisao Anđelko Badurina. Pretpostavlja se da škrinja datira iz 4. stoljeća te je obložena mjedenim pločama, dimenzija 27,5 X 18 x16,5 cm, koja sadrži 32 ulomka na kojima su ukucani prizori iz Novog i Starog Zavjeta, niz dvije divlje mačke, pet jelena, 7 stabala te vinova loza. Novo što je otkriveno je prikaz Mojsija koji izbija vodu iz stijene, poziv Mojsijev, prikaz Noe u korablji, Danijela u lavljoj jami, te Abrahama koji žrtvuje Izaka.
Prikazi iz novozavjetnih scena potječu iz Ivanova evanđelja, a predstavljaju umnažanje kruha ili čudo u Kani, uskrsnuće Lazarovo, prikaz Dobrog pastira, Marije Orans te ozdravljenje slijepca. Teme nisu razvrstane po biblijskoj kronologiji ali su vezane za kult mučenika te se pretpostavlja da datira iz sredine 4. stoljeća, u vremenu kada je kršćanstvo slobodno i u svom nastojanju, doba kada je kult mučenika veoma štovan. Po svemu sudeći ovaj primjerak je nastao na helenističkom Istoku prije 363. godine kada je Novalja razrušena potresom.
Ponovno rođenje novaljskog relikvijara obilježeno je povodom 186. rođendana Arheološkog muzeja Zadar 30. studenog 2018.g, pod nazivom „Otkrivanje tajni škrinje iz Novalje“ na kojem su prezentirane najnovije spoznaje o ovom novaljskom relikvijaru pri čemu je održana demonstracija izrade škrinje.
Ova vrijedna umjetnina čuva se u Arheološkom muzeju Zadar te će biti jedan od novih suvenira kada se škrinja rekonstruira. Znastveni projekt odobren je od strane Ministarstva znanosti Odjel za povijest umjetnosti, uz partnerstvo Sveučilišta iz Maribora i Arheološkog muzeja Zadar.
Autor: visitnovalja.hr
