Ime Gustava Klimta danas se najčešće povezuje sa slikama iz njegove zlatne faze i bečkom secesijom. Izložba „Put uspjehu – rani radovi Gustava i Ernsta Klimta“ vraća nas u prošlost – u razdoblje njihova školovanja, intenzivnoga crtanja i prvih zajedničkih umjetničkih narudžbi.
U središtu izložbe nalazi se pet ranih crteža Gustava i Ernsta Klimta, nastalih tijekom školovanja u Školi umjetničkoga obrta u Beču, današnjem Sveučilištu primijenjenih umjetnosti. Radovi svjedoče o temeljitoj akademskoj poduci mladih umjetnika, u kojoj su proučavanje proporcija, svjetla i volumena te dugotrajno vježbanje prema gipsanim modelima bili temelj budućega umjetničkog razvoja. Posebno mjesto zauzima studija antičke ženske glave, poznata kao „Brunnova glava“, koju je Gustav Klimt izradio 1878., kada mu je bilo tek petnaest godina. Riječ je o njegovu drugom najstarijem poznatom radu koji je ujedno potpisan i datiran.
Izložene su i četiri studije ruža koje su se pripisivale Gustavu Klimtu, no novija su istraživanja pokazala da ih je izradio mlađi brat Ernst između 1880. i 1883. godine. Školski crteži predstavljeni su u kontekstu devet monumentalnih slika za riječko kazalište iz 1885. godine. Riječki ciklus jedno je od najvažnijih svjedočanstava njihova ranog zajedničkog rada. Devet alegorijskih slika je restaurirano i od 2021. izloženo u Palači šećera.
Izložba otvara pogled na Klimta prije Klimta kakvoga poznajemo: prije secesije, zlatne faze i međunarodne slave. Pokazuje kako su se iza kasnije prepoznatljivoga umjetničkog rukopisa nalazile godine discipline, akademskoga obrazovanja, proučavanja tradicije i – osobito – uzajamnoga pomaganja i umjetničkoga dijaloga braće i njihova prijatelja Matscha. Riječke slike pritom otkrivaju i korijene Klimtova kasnijeg umjetničkog jezika. Nadovezujući se na antičku ikonografiju, renesansu, barok i bečki historicizam, mladi će umjetnici tek poslije razviti individualne rukopise. Upravo u tim ranim radovima moguće je pratiti put od akademske vježbe i tradicionalnoga slikarstva prema modernom umjetničkom izrazu po kojemu će Gustav Klimt postati jedan od najpoznatijih umjetnika prijelaza 19. u 20. stoljeće.
Objavljena je i monografija „Put uspjehu – rani radovi Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta“
U izdanju Muzeja grada Rijeke objavljena je monografija Deborah Pustišek Antić „Put uspjehu – rani radovi Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta“. Riječ je o knjizi koja predstavlja riječke slike braće Klimt i njihova kolege Franza Matscha u kontekstu djelovanja njihove Umjetničke družine (Künstler-Compagnie), u čijem su okviru poduzeli prve slikarsko-tržišne korake.
Monografija je rezultat višegodišnjeg istraživanja učinjenog u sklopu muzejskog projekta „Nepoznati Klimt – ljubav, smrt, ekstaza“. Namjera je projekta restauracijom, izložbama i znanstvenom obradom pridonijeti novom razumijevanju ranoga, manje poznatog dijela opusa Gustava Klimta i njegovih bečkih suradnika. Posljedično, riječke slike s njihovim potpisom dobile bi mjesto koje im pripada ne samo u lokalnoj i nacionalnoj baštini, nego i u znatno širem, kontekstu europske povijesti umjetnosti s kraja 19. stoljeća. Držeći se takvih ciljeva projekta, knjiga Deborah Pustišek Antić donosi novu interpretaciju devet kazališnih slika Gustava i Ernsta Klimta te Franza Matscha nastalih za riječki Teatro Comunale (danas HNK Ivana pl. Zajca) iz 1885. godine.
Polazeći od sačuvanih djela, pripremnih studija, arhivske građe i relevantne literature, publikacija kroz 11 poglavlja sustavno promatra riječki ciklus u odnosu na druge kazališne i dekorativne narudžbe ranog razdoblja Umjetničke družine, uključujući radove za kazališta u Liberecu, Karlovim Varima, kraljevskom dvorcu Peleş u Rumunjskoj te u Burgtheatru i Kunsthistorisches Hofmuseumu u Beču.
Posebna vrijednost monografije je u valorizaciji riječkih slika kao ključnog svjedočanstva umjetničkog sazrijevanja trojice mladih autora neposredno nakon školovanja na bečkoj Školi umjetničkog obrta (Kunstgewerbeschule). Analizirajući ikonografske programe, stilske elemente, sačuvane crteže i slikarske postupke, autorica pokazuje kako se upravo u riječkoj narudžbi prvi put jasno očituju individualni umjetnički rukopisi Gustava Klimta, Franza Matscha i Ernsta Klimta, sve unatoč činjenici kako njihova djela još uvijek čine skladnu cjelinu oblikovanu u duhu historicizma i ideje Gesamtkunstwerka, što će reći umjetničkog djela nastalog ujedinjenjem više likovnih grana i obrta. Knjiga ujedno donosi niz novih atribucijskih i interpretativnih prijedloga te otvara pitanja o profesionalnim odnosima, umjetničkoj edukaciji i mehanizmima dobivanja velikih javnih narudžbi u okviru kulturnog projekta bečkog Ring bulevara (Ringstraβe). Naglašena je i uloga profesora Ferdinanda Laufbergera i Juliusa Victora Bergera, povezanosti riječkih slika s drugim ranim ostvarenjima Družine te recepciji djela tijekom 20. stoljeća, kada su pojedine slike bile pogrešno pripisivane drugim autorima.
Monografija je bogato ilustrirano dvojezično, hrvatsko-englesko izdanje. Prijevod potpisuje Sabina Kaštelančić. Grafički dizajn djelo je zagrebačkog studija Rašić+Vrabec.
Autor: muzej-rijeka.hr
