Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća održala se 13. ožujka 2026. godine u Dvorani bl. Alojzija Stepinca, Biskupskog doma u Požegi, u sklopu programa obilježavanja Dana grada i tradicionalne proslave Grgureva.
Ovogodišnja Konferencija tematski je bila usmjerena na aktualan i izazovan tematski okvir – „Tradicija i sakralna baština u kontekstu novog hodočasničkog iskustva mladih“. Tema skupa nosi posebnu vrijednost u svjetlu nadolazećeg Susreta hrvatske katoličke mladeži koji se u svibnju održava u Požegi, kad se u Požegi okuplja više od petnaest tisuća mladih te grad postaje nacionalno središte duhovnog okupljanja mladih. Program je započeo razgledom Crkve sv. Lovre, jednog od najvrjednijih sakralnih spomenika grada Požege. Uvodno predavanje ispred Požeške biskupije, pod naslovom Organizacija Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) 2026., održao je vlč. Robert Kupčak, predsjednik Organizacijskog odbora SKHM-a u Požegi. Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM) najveće je nacionalno okupljanje mladih katolika u Hrvatskoj koje se održava svake dvije do tri godine u drugoj biskupiji. Trinaesti susret održat će se 2. i 3. svibnja 2026. u Požeškoj biskupiji i gradu Požegi, okupljajući mlade iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te hrvatske inozemne pastve.
Geslo Susreta preuzeto je iz Evanđelja po Ivanu: „Ja sam trs, vi loze“ (Iv 15,5), a poruka je usmjerena na produbljivanje osobnog odnosa mladih s Kristom i izgradnju crkvenog zajedništva.
Organizacija ovoga velikog pastoralnog događaja zahtijeva sustavnu pripravu u kojoj sudjeluju Požeška biskupija kao domaćin, Hrvatska biskupska konferencija, župne zajednice, svećenici, vjeroučitelji, pastoralni djelatnici i brojni volonteri. Posebnu ulogu ima Organizacijski odbor koji koordinira program, euharistijsko slavlje, smještaj sudionika, medijsku promociju te ukupnu logistiku Susreta.Priprava za Susret započela je u rujnu 2025. kroz duhovno-pastoralni rad s mladima u župama. Pripremljena je posebna katehetsko-molitvena građa za razdoblje od listopada 2025. do travnja 2026., koja uključuje katehetske i molitvene susrete te karitativnu radionicu kako bi mladi dublje razumjeli biblijsku poruku gesla i rasli u vjeri. Uz redovite susrete u župama organizirane su i dodatne aktivnosti, poput dekanatskih susreta krizmanika koji su okupili oko 2000 pripravnika za krizmu u Požeškoj biskupiji te SHKM kvizaške lige s ekipama iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i inozemstva.
Središnji događaj SHKM-a odvija se u Požegi tijekom dvodnevnoga programa. Prvoga dana sudionici dolaze u grad gdje ih na više lokacija dočekuje program sa zabavnim i kulturno-umjetničkim sadržajima. SHKM nije samo vjerski događaj, nego i prilika za promociju ovoga kraja, stoga će u okviru programa dobrodošlice lokalni OPG-ovi. mali obrtnici i poduzetnici izložiti i ponuditi svoje proizvode te na taj način predstaviti ljepote i bogatstva Zlatne doline. Nakon toga sudionici će se okupiti na središnjem Trgu Svetog Trojstva gdje će se kroz molitveni pretprogram i mogućnost sakramenta pomirenja pripraviti za sudjelovanje u središnjem euharistijskom slavlju koje predstavlja vrhunac Susreta.
Posebna vrijednost Susreta jest povezivanje i suradnja župa Požeške biskupije i lokalnih zajednica. Nakon euharistijskog slavlja mladi će se uputiti u župe biskupije gdje će ih primiti obitelji-domaćini na noćenje. Ovakav model gostoprimstva omogućuje osobni susret mladih s lokalnom Crkvom te snažno naglašava dimenziju crkvenog zajedništva i solidarnosti. Drugoga dana Susreta program se nastavlja u župama domaćinima kroz molitvu, svjedočanstva, slavljenje euharistije i druženje.
Susret hrvatske katoličke mladeži u Požeškoj biskupiji stoga nije samo jednokratni događaj, nego višemjesečni pastoralno-duhovni proces koji potiče duhovni rast mladih, jača crkveno zajedništvo te promiče duhovnu i kulturnu baštinu mjesne Crkve. Ujedno predstavlja važan oblik suvremenog vjerskog okupljanja koje povezuje elemente hodočašća, susreta i svjedočenja vjere u prostoru jedne biskupije.
Predavanje Kultura susreta u pastoralnom djelovanju s mladima, održao je vlč, izv. prof. dr. sc. Stanislav Šota, ispred Katoličko bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Crkva i njezin pastoral satkani su od kulture susreta i susretanja. Osobni susret i kultura susreta u pastoralnom djelovanju nije cilj pastoralnog i evangelizacijskog puta, ona je put, trajna baština kako bi se stiglo do uspješnog pastoralnog i evangelizacijskog cilja – navijestiti Radosnu vijest današnjem mladom čovjeku.
Kulturu susreta u pastoralnom djelovanju treba promatrati i živjeti logikom mnogobrojnih svakodnevnih susreta u osobnoj disponiranosti i raspoloživosti za susretom. Satkana od malih svakodnevnih detalja, kultura je susreta praeparatio evangelica et pastoralis. Ona u pastoralu sadrži živi hod i svjedočanstvo osobe, da nenametljivom ljubavlju obogati i prenese osobne življene vrednote nadahnute, utemeljene na Isusovu i evanđeoskom duhu i sadržaju. Crkva je pozvana kulturom susreta u vremenu alternativnih činjenica i alternativnoga biti istina, jačati i snažiti duhovni mentalitet suvremene stvarnosti gdje neće stradati istina, biti dar u sadašnjem trenutku, liječiti rane, stvarati dijalog i učiti različitosti, ne biti isključiva, u nauku biti dosljedna i autentična, svjedočiti da može i drukčije, da zakon ljubavi još uvijek vrijedi, da se božansko i danas dariva. Kultura susreta koncepcijski i tematski najsadržajnije je utemeljena u evanđelju. Tijekom Isusova javnog djelovanja osobni susreti bili su temeljna strategija navještaja i objave Boga. U susretima je Isus nerijetko prelazio geografske, kulturne, društvene i vjerske barijere zaključio je.
Vlč. dr. sc. Tomislav Korov, iz Odbora za pastoral turista HBK i Fakulteta za turizam i ruralni razvoj Požega izlagao je na temu Između tradicije i ponude – Mladi, hodočašće i očuvanje duhovnog identiteta destinacije. Vlč. dr. U suvremenom kontekstu društvenih, kulturnih i turističkih promjena hodočašće mladih sve se češće nalazi između izvorne religijske prakse i turistički oblikovane ponude. U svjetlu SHKM u Požegi, otvara se pitanje odnosa između tradicije koju Crkva i lokalne zajednice baštine te ponude koju destinacije oblikuju, što postaje ključno za razumijevanje budućnosti vjerskog turizma i hodočašća mladih.
Polazi od teze da mladi ne traže prvenstveno „savršeno organiziranu ponudu“, nego autentično iskustvo, smisao i pripadanje. Hodočašće se promatra kao duhovni put koji nadilazi logiku turističkog proizvoda te kao prostor susreta s Bogom, zajedništva i duhovne izgradnje. Posebna se pozornost posvećuje opasnosti komercijalizacije, što se ilustrira primjerom suvremene transformacije Došašća ili za turističke potrebe prozvanog Adventa gdje je organizacijski pod utjecajem turističkog marketinga, izvorni kršćanski sadržaj često potisnut.
Korov povlači paralelu između tih procesa i suvremenih oblika hodočašća, upozoravajući na rizik gubitka duhovnog identiteta kada tržišna logika preuzme primat nad teološkim i pastoralnim kriterijima. U tom se okviru razmatra uloga mladih ne kao pasivnih konzumenata, nego kao aktivnih sudionika i nositelja identiteta hodočasničkog iskustva. Zaključno, naglašena je važnost održivog menadžmenta destinacije koji poštuje hijerarhiju vrijednosti, u kojem Crkva ostaje čuvar duhovnog sadržaja, a turistički sektor i lokalna zajednica djeluju u službi očuvanja autentičnosti, smisla i dugoročne održivosti vjerskog turizma i hodočašća mladih.
Specifičnu temu Maritimna hodočašća, mladi i pitanja kontinuiteta, predavanjem je predstavio izv. prof. dr. sc. Mario Katić, s Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Analizirana su maritimna hodočašća na istočnoj obali Jadrana u kontekstu suvremenih društvenih promjena, s posebnim naglaskom na pitanje generacijskog prijenosa i uloge mladih u održavanju kontinuiteta ove prakse. Maritimna hodočašća definiraju se kao ritualne prakse koje uključuju translokaciju svetog objekta i/ili zajednice morem, pri čemu more nije samo prometni medij, nego i simbolički, identitetski i relacijski prostor.
Predstavljeni su i analizirani kao primjeri hodočašća Gospi od Snijega u Kukljici na otoku Ugljanu, Gospi od Kapelice u Rogoznici te Gospi od Škrpjela u Perastu u Crnoj Gori, pri čemu je razmatrana njihova višeslojna funkcija: religijska, identitetska, turistička i društveno-integrativna. Posebna se predavnjem posvatila pažnja mladima kao sudionicima, promatračima i potencijalnim nositeljima budućeg kontinuiteta.
Anđelko Maslać, direktor Turističke zajednice HNŽ/K, predavanjem Međugorje i hodočašća mladih, Primjer: Međunarodni susret mladih (Mladifest), predstavio je okupljenima u Požegi Međugorje u Hercegovini kao jedno od najpoznatijih marijanskih duhovnih središta u svijetu. Prema svjedočenju vidioca, od 1981. do danas kontinurana su ukazanja Blažene Djevice Marije što je potenciralo brojne vjernike na hodočašća. Glavna poruka Međugorja je mir. Veliki je broj svjedočanstava hodočasnika da su upravo u Međugorju, uz Gospin zagovor, doživjeli mir i veliku promjenu u svom životu. Plodovi Međugorja su brojna obraćenja, duboka iskustva vjere, ozdravljenja, te nastanak mnogih molitvenih skupina i karitativnih inicijativa širom svijeta. Međugorje posjećuju sve dobne skupine pa tako i mladi. Kroz godinu organizirana su mnoga događanja usmjerena na mlade, ali najvažniji i najposjećeniji je Međunarodni susret mladih, skraćenim nazivom Mladifest. Prvi Festival mladih održan je 1989. godine na poticaj fra Slavka Barbarića, a u posljednjih dvadeset godina deseci tisuća mladih iz cijelog svijeta hodočaste na ovaj Festival početkom kolovoza. Moderno vrijeme mladima nudi brojne sadržaje, ali međugorski Festival mladih je dokaz da su mladi željni duhovnosti i sadržaja koji će im pomoći da se vrate ka izvoru i zadobiju ono što moderni svijet ne nudi, a to je život u Božjoj prisutnosti koji donosi unutarnji mir te dostojanstveno i smisleno življenje osobnih i zajedničkih života. Organizator ovog Festivala je župni ured Međugorje. Prezentacijom su prikazani sadržaji festivala, organizacija i suradnja s lokalnom zajednicom te povezanost s turističko-ugostiteljskim mogućnostima Međugorja i općine Čitluk kao pozitivan primjer održivog razvoja vjerskog turizma.
Tomica Plukavec, tajnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i voditelj Muzeja bl. Alojzija Stepinca predavanjem inovativne tematike pod naslovom Sakralna baština na web-portalima: virtualna šetnja Stepinčevim muzejom kao novo hodočasničko iskustvo mladih, predstavio je razvoj digitalnih tehnologija i web-portala kao nove mogućnosti interpretacije i približavanja sakralne baštine mladim generacijama. Virtualne šetnje kulturnim i crkvenim ustanovama u modernom svijetu postaju važan oblik komunikacije baštine koji nadilazi prostorne i vremenske granice te omogućuju novo hodočasničko iskustvo u digitalnom okruženju. Predavanjem je analizirao primjer virtualne šetnje Muzejom bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu, kao model povezivanja duhovne dimenzije baštine, tehnologije i pastoralnog djelovanja na internetu. Poseban naglasak stavljen je na mogućnost da virtualni sadržaji postanu prostor susreta s poviješću, svjedočanstvom vjere i identitetom Crkve, osobito među mladima koji su oblikovani digitalnom kulturom. Napominje da virtualna prezentacija muzejske građe ne zamjenjuje fizičko hodočašće, nego ga nadopunjuje, produbljuje i potiče interes za osobni dolazak na mjesta pamćenja i molitve. Kao zaključak razmotrena je uloga web-portala u očuvanju i prenošenju sakralne baštine te njihov doprinos stvaranju novih oblika duhovnog iskustva u suvremenom društvu.
Predavanjem “Muzejskim stazama” i “Blago Požege” – novi oblici interpretacije sakralne baštine u Gradskom muzeju Požega, završno se obratio okupljenima Matej Peharda iz Gradskog muzej Požega. Gradski muzej Požega nakon dugoočekivane obnove zgrade ponovno je otvoren 2024. g. na Trgu sv. Trojstva s novim stalnim postavom „Od mora do gora“, najvećim prikazom kulturne baštine Požege i Požeštine. Time su stvoreni uvjeti za puniji razvoj muzejskih aktivnosti. Tijekom obnove, kada muzej nije bio otvoren za posjetitelje, kustosice Ivana Domanović i Andreja Vojnić osmislile su mobilnu aplikaciju „Blago Požege“ pomoću koje se upoznaje kulturna baština Požege kroz tri različite rute. Ona se veže uz geolokaciju te kroz odgovaranje na postavljena pitanja korisnik otkriva nove tragove. Aplikacija je postala posebno popularna među učenicima i turistima. Paralelno s obnovom zgrade i novim stalnim postavom, osmišljena je i aplikacija „Muzejskim stazama“ koja uključuje interakciju posjetitelja s muzejskim predmetima te njihovim „in situ“ sadržajima. Tako korisnici mogu dodatno istraživati lokacije u samom gradu, ali i izvan njega, a odnose se na ono što je oblikovalo kulturnu baštinu požeškog kraja. Budući da obje aplikacije, kao i stalni postav Muzeja, povezuju i sakralnu i svjetovnu kulturnu baštinu, Peharda zaključuje kako nije moguće predstaviti takve sadržaje ako jedno isključuje drugo. Grad Požega ima dugu povijest i bogatu kulturnu baštinu čiji su elementi povezani od samih početaka, stoga je vrlo teško odvojiti te sadržaje. Digitalni alati poput predstavljenih aplikacija zasigurno su budućnost u interakciji tradicije i budućih, mladih naraštaja, a ključ je uravnotežiti pristup između tradicionalnih metoda i modernih digitalnih rješenja.
Po završetku predavanja, razgledana je i cjelina stalnog postava „Benediktinci među gorama“ Gradskog muzeja Požega, koji na suvremen način interpretira bogatu duhovnu i kulturnu povijest ovoga kraja.
7. Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća, putem koje je kroz godine održavanja potaknut razvoj vjerskog turizma na nacionalnoj razini, otvorila je ovogodišnjom temom prostor za promišljanje kako bogata sakralna baština i tradicija odgovaraju na potrebe novih generacija hodočasnika. Programom je odgovoreno na sveprisutno pitanje kako se duhovni sadržaji mogu kvalitetno integrirati u suvremenu turističku ponudu, a da se pritom izbjegne komercijalizacija, očuva i zaštiti identitet destinacije.
Pokrovitelji 7. Konferencije su Ministarstvo turizma i sporta i Grad Požega, suorganizator je Turistička zajednica grada Požege. Podršku organizatoru, Sunčani Matić iz agencije LUX Promocija, pružila je Požeška biskupija. Ovaj stručno znanstveni skup dodatno je naglasio duhovnu dimenziju grada i snažnu povezanost s održivim turističkim razvojem.
Autor: LUX Promocija
Fotografije: Biskupija Požega / LUX Promocija
