Tvrđava sv. Nikole, smještena na ulazu u Kanal sv. Ante u Šibeniku, kao jedinstvena građevina venecijanskog renesansnog fortifikacijskog graditeljstva, spomenik je svjetske graditeljske baštine na Mediteranu.
Jedina je mletačka vojna utvrda smještena isključivo na moru. Izgrađena je u 16. st. na otočiću Ljuljevcu, na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Nikole, po kojemu je dobila ime.
Godine 2017. Tvrđava sv. Nikole upisana je na Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu zajedničke transnacionalne nominacije ”Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća”, koju još čine obrambeni sustav Zadra, utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova u Italiji, te grad Kotor u Crnoj Gori.
Tvrđava sv. Nikole podignuta je sredinom 16. st. da bi svojim grandioznim zdanjem štitila s mora grad Šibenik i njegovu luku, dakle i ušće rijeke Krke sve do Skradina. Tvrđava je dio linije što je tvore šest mletačkih obrambenih fortifikacija, a koja se proteže, u duljini od tisuću kilometara, od talijanske regije Lombardije, preko hrvatske obale Jadrana, pa sve do Crne Gore. Osim zaštite Stato da Terra, kopnenog zaleđa, Mletačka Republika, organizirala je i obranu Stato da Mar, morskih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu.
Nakon što je Skradin 1522. pao pod osmanlijsku vlast, Mlečani su morali ojačati obranu šibenske luke, koja je, prema njihovim vojnim analizama, bila strateški najvažnija luka na istočnoj obali Jadrana. Izgradnja nove tvrđave, prema projektu Giana Girolama Sanmichellija (Verona, 1513. – Famagusta, 1558.), počela je 1540., da bi već 1544. dobila prvu posadu, što govori koliko je bila važna Mletačkoj Republici.
Svojim impresivnim i zastrašujućim izgledom, Tvrđava sv. Nikole stoljećima je branila Šibenik, koji nikada nije bio napadnut s mora: na njegovu prostoru nisu zabilježene značajnije pomorske bitke.
Tvrđava je napuštena nakon odlaska austrougarske vojske početkom 20. st. Na njoj je ostala jedino straža na semaforskoj stanici koja je propuštala brodove kroz uski Kanal sv. Ante.
Nekoliko stoljeća kasnije, njezina jedinstvenost i vremenski odmak dodijelili su joj posve novu ulogu, pa je tako postala jedna od nezaobilaznih lokacija koju svaki posjetitelj Šibenika treba posjetiti.
Posjet Tvrđavi sv. Nikole
Tvrđava sv. Nikole je jedinstveni spomenik svjetske graditeljske baštine koja je 2017. upisana na Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu nominacije ”Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća”. Od polovice lipnja 2019. je otvorila svoja vrata za posjetitelje.
Posjet Tvrđavi sv. Nikole, radi zahtjevnih restauratorsko-konzervatorskih radova, za sada je moguć isključivo morskim putem, brodom u organizaciji Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije.
Brodska vožnja
Brodska vožnja započinje na šibenskoj rivi prema unaprijed utvrđenoj satnici, na relaciji od mula „Krke“ do Tvrđave sv. Nikole i traje pola sata. Tijekom vožnje kroz Kanal sv. Ante, posjetitelji će moći upoznati povijesne i prirodne znamenitosti dijela značajnog krajobraza „Kanal-Luka“ u Šibeniku.
Poslovni partneri
Prodaja, kontrola i upravljanje ulaznicama za organizirano posjećivanje Tvrđave sv. Nikole od strane poslovnih partnera vrši se preko informacijskog sustava za prodaju i kontrolu ulaznica – eTicketing Partner Web sustav. Prijava u eTicket Partner Web sustav vrši se putem standardnog računala spojenog na internet. Logiranje u sustav vrši se preko prethodno dodijeljenog korisničkog imena i lozinke.
Za više informacija obratite se djelatnicima službe turizma Javne ustanove Priroda.
Autor: kanal-svetog-ante / dalmatiasibenik
Fotografija: visitsibenik / kanal-svetog-ante
