Izložba je otvorena od 17. veljače do 22. svibnja 2022.
Povodom 100. godišnjice smrti jednog od najvećih hrvatskih slikara, te u okviru „Ciklusa Vlaho Bukovac u Europi“, u Galeriji Klovićevi dvori otvorena je izložba „Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903.“.
Druga od tri predviđene izložbe predstavlja nikad viđena Bukovčeva djela, rijetko izlagane slike, ali i dobro poznata remek djela slavnog umjetnika. Nakon već održane „pariške“ izložbe, ovaj postav okuplja djela nastala u Zagrebu, Cavtatu i Beču. Zagrebačka faza je istodobno i najplodonosnija razvojna cjelina u kojoj Bukovac stvara neka od svojih kapitalnih djela, sudjeluje u društvenom i umjetničkom životu Zagreba te se druži s zagrebačkom intelektualnom elitom.
Prva je izložba, Vlaho Bukovac u Parizu, 1878.-1892. održana 2018. godine, obradila Bukovčev rad od amaterskih početaka u Sjevernoj Americi, preko školovanja i profesionalnog puta u Parizu, povremenih radnih boravaka u Engleskoj, kao i kratkih, ali plodonosnih predaha u domovini, sve do konačnog povratka u domovinu.
Tema dugo očekivane druge izložbe iz ciklusa Bukovčev je život i opus nastao u Zagrebu kad Bukovac postaje središnjom ličnošću javnoga kulturnoga života, velikim mentorom mlade generacije likovnih umjetnika, a njegov zavodljivi kolorizam obilježava čitavu generaciju zagrebačkih slikara, prema toj karakteristici nazvanih Zagrebačka šarena škola.
Zahvaljujući Bukovcu Zagreb će postati središnjim mjestom likovnih zbivanja čiji će utemeljiteljski zahvati prednjačiti pred ostalim gradovima u regiji. Zagrebačka je faza istodobno i najplodonosnija razvojna cjelina ovog umjetnika koji upravo u sretnim okolnostima stvaralačkog zanosa u Zagrebu ostvaruje neka od svojih kapitalnih djela.
Sudjelujući u društvenom životu Zagreba i družeći se s intelektualnom elitom, Bukovac će portretirati protagoniste ključnih obitelji poput Vranyczanyjevih, Pongračevih, Nossanovih, Miletića, Farkaša, Crnadaka ili Bergerovih.
Unutar izložbe obrađen je opus nastao u rodnom Cavtatu, kad se Bukovac vraća svojim korijenima (između 1898. i 1902. godine), gdje će također unijeti novi elan u društvenim i umjetničkim krugovima. U stilskom će smislu Bukovac upravo u rodnome gradu dosegnuti svoj stvaralački vrhunac te donijeti najljepša ostvarenja plenerističkog slikarstva. U Cavtatu će se zadržati otprilike četiri godine, a potom će zajedno s obitelji preseliti u Beč. Njegov boravak u Beču i uspjeh koji je polučila njegova samostalna izložba bit će presudno za kasniji odlazak u Prag.
Izložba u kronološkom slijedu predstavlja Bukovčev život i djelo, dubinski analizira brojne epizode Bukovčeva života te njihov utjecaj na stvaralaštvo. Poput romana pred očima posjetitelja odvija se svojevrsna drama dolaska, opstanka i odlaska potkrijepljena brojnim dokumentarnim materijalima, arhivskom građom, do sad ne izlaganim djelima i sasvim novim otkrićima.
Djela za izložbu prikupljena su iz brojnih muzejsko-galerijskih institucija diljem Hrvatske i susjednih zemalja. Vrata ovoj izložbi s povjerenjem su otvorili mnogi privatni vlasnici, a velik je broj njihovih slika potpuno nepoznat današnjoj publici.
Povodom stote godišnjice smrti velikoga slikara za vrijeme trajanja izložbe (travanj 2022.) u Galeriji Klovićevi dvori održat će se međunarodni znanstveno-stručni skup Vlaho Bukovac i njegovo djelo u suorganizaciji s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Autor: gkd.hr
