Suhozidno blago

U priobalnom krškom pojasu i na otocima hrvatskog Jadrana dva su povezana čimbenika iscrtala krajobrazni portret: čovjek i kamen, osuđeni jedno na drugo. Iz čovjekove potrebe pukog preživljavanja i opstanka na ovom prostoru nastali su neki od očaravajućih krajolika u vapnenačkom kršu.

Sastavni i neizostavni dio krajobraza je kamen; bilo da se radi o prirodnoj formi, bilo da je u nekom od oblika nastalih djelovanjem čovjeka, uočljiv je posvuda. Drugi dio ove simbioze, čovjek, više se i ne viđa tako često u tom krajobrazu, barem ne onoliko koliko je to bilo u doba kada se ondje intenzivno živjelo od poljoprivrede.

Onima koji su tkali tu kamenu čipku bilo bi draže da je zemlje bilo više, a kamena manje, no morali su se prilagoditi onome što su imali. To je značilo osloboditi što više zemlje kako bi se privela korisnoj svrsi i maksimalno iskoristiti uklonjeni kamen za sve popratne sadržaje. Negdje su to pašnjaci omeđeni dugim nizovima suhozida (gromača), negdje manja ograđena polja, terase ili dolci, negdje najrazličitiji arhitektonski objekti i sklopovi. Iako te kamene tvorevine nisu nastale kao umjetnička intervencija dokonih pastira i zemljoradnika, nego kao sušta potreba, nama, današnjim promatračima to je svakako neizostavan dio krajobraza i ugoda oku. Ekonomija pretočena u estetiku i nadahnuće umjetnicima, kao što je to slučaj i s poznatim ciklusom slika velikog slikara Otona Gilhe.

Onima koji su tkali tu kamenu čipku bilo bi draže da je zemlje bilo više, a kamena manje, no morali su se prilagoditi onome što su imali.

Suhozid je temeljni i najrašireniji oblik suhozidne kulture. To je zid od naslaganog kamena, bez ikakvog vezivnog materijala, koji može biti složen jednostruko ili dvostruko, odnosno od jednog ili dva paralelna reda kamena. Svrha zidova u pastirskim krajevima je jednostavna: zadržati stoku na određenom području i spriječiti je da uđe u obrađeno zemljište. Ponegdje su to dolci i vrtače očišćeni od kamena, kako bi se i najmanji komadić zemlje mogao obraditi, jer u ovom krškom kraju svaki je komadić zemlje bio bitan, katkad i presudan. Uz obradive površine služi i kao zaštita od erozije tla i djelovanja jakog vjetra.

Autor: Denis Lešić

Fotografija: Dario Žagar

0 Reviews

Write a Review

Read Previous

Na startu svjetskog skijaškog kupa „Snow Queen Trophy“ 2022., Sljeme – šestorica hrvatskih skijaša

Read Next

Sedamdesetprva – izložba povodom 50. obljetnice hrvatskog proljeća

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)