Državna ergela Đakovo

Jedan od najvažnijih i najtrajnijih simbola Đakova i Đakovštine su konji, čiji organizirani uzgoj traje već više od pet stoljeća u znamenitoj đakovačkoj ergeli – danas Državnoj ergeli lipicanaca.

Ergelu su u Đakovu osnovali bosanski ili đakovački biskupi na posjedima dobivenih darovnicom ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana 1239. godine. Kao početak Ergele u Đakovu smatra se 1506. godina, jer tada se prvi put spominje riječ ergela, u vezi s tadašnjim đakovačkim biskupom Mijom Kesarićem, koji je uzgajao devedeset arapskih konja. Ergela je, vjerojatno, postojala i prije prvog pisanog spomena, najvjerojatnije, kako to pretpostavlja dr. Andrija Šuljak, još u vrijeme križarskih ratova. Konji i Đakovo prvi puta se spominju u zajedničkom kontekstu u dokumentima u povodu vjenčanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Doroteom. Ban Tvrtko darovao je tada bosanskom ili đakovačkom biskupu Petru deset arapskih kobila i jednog pastuha.

Do 1806. godine u Đakovu se isključivo uzgajaju arapski konji. Ergela iz Lipice te godine bježi pred Napoleonovom vojskom s 300 konja i smješta se u biskupovim štalama na Vitiki. Tu ostaju nešto više od godinu dana, a po odlasku Ergele Lipice u domaći uzgoj su uvrštena 3 priplodna pastuha lipicanske pasmine.

Kada je sredinom 19. stoljeća imenovan za biskupa J. J. Strossmayer prelazi se na isključivi uzgoj lipicanskih konja. „Biskup Strossmayer je kazao svojim činovnicima: ‘Ili njegujmo Ergelu kako treba ili je rastepimo’ “, piše u svojem tekstu posvećenom petstotoj obljetnici Ergele nadbiskup u miru Marin Srakić.

Zaista su biskupa Strossmayera poslušali suvremenici, pa se Ergela lijepo razvijala i širila svoje kapacitete, a od 1854. u Ergeli se uzgajaju samo lipicanci.

Početkom XX. st., Ergela broji 288 konja, a biskup Ivan Krapac gradi za uzgoj konja nedaleko od Đakova imanje nazvano po njemu Ivandvor. Nakon 2. Svjetskoga rata Ergela je nacionalizirana i od tada je u vlasništvu države. Engleska kraljica Elizabeta II, sa suprugom i kraljevskom svitom posjetila je 1972. đakovačku lipicansku ergelu u sklopu svog službenog posjeta SFRJ. Ergela Đakovo, 15. ožujka 2016. godine ugostila je po drugi puta člana britanske kraljevske obitelji, Camillu vojvotkinju od Cornwalla.

Na lokaciji Ergele u samom centru grada Đakova – Pastuharni – smješteni su pastusi koji tu prolaze dresuru i obuku za konjičke športove, vožnju dvoprega i četveroprega te školu jahanja. Aktivnosti Pastuharne zbog svoje atraktivnosti i zanimljivosti privlače domaće i strane turiste koji je obilaze u velikom broju te se godišnje bilježi oko 20.000 posjeta.

Za posjetitelje zanimljivi su i brojni stručni zapisi, originalni rodovnici najvrjednijih primjeraka, stotine pozlaćenih i srebrnih pehara osvojenih od strane đakovačkih konja na velikom broju prvenstava, pohranjeni u uredima Pastuharne.

Novoizgrađena jahaonica je centar svih zbivanja na Državnoj ergeli Đakovo, bilo da je riječ o konjičkim predstavama, zaprežnim, dresurnim ili preponskim natjecanjima, te društvenim događanjima.

Na Ivandvoru nedaleko od Đakova, drugoj lokaciji Ergele, smješteno je matično stado kobila s podmlatkom koji se tu odgaja i othranjuje do svoje treće godine, kad muška omad odlazi na obuku i trening u Pastuharnu.

Štale za konje i stanove za radnike na Ivandvoru je još davne 1912. godine izgradio biskup Ivan Krapac. Njihov izvorni oblik i vizure sačuvani su do danas, pa stopljeni sa zadivljujućim slavonskim pejzažom i nadopunjeni smirujućom tišinom koja okružuje konje, posjetiteljima Ivandvora nudi nezaboravan doživljaj.

Značaj i ljepotu Ivandvora prepoznalo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, koje je 2015. godine imanje Ivandvor proglasilo kulturnim dobrom Republike Hrvatske.

Autor: www.tzdjakovo.eu

Fotografije: Silvija Butković

0 Reviews

Write a Review

Read Previous

Aktivirana nova hit web stranica – Pag Outdoor

Read Next

„Snow Queen Trophy“ 2022. – najbolje ženske slalomašice u Zagrebu