Hrvoje Pezo: U Hrvatskoj korisnik dentalne usluge iz zdravstvenog turizma dobiva vrhunsku kvalitetu

Kongres održivog razvoja zdravstvenog turizma, održan je 13. i 14.10., u Nadbiskupijskom vikarijatu u Osijeku u organizaciji LUX Promocije i Glasa Slavonije. Pokrovitelji Kongresa su Grad Osijek, Osječko-baranjska županija, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije te ACAP, uz partnerstvo Turističke zajednice grada Osijeka, Turističke zajednice Osječko-baranjske županije

Mr. sc. Hrvoje Pezo, dr. med. dent., predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine, sudjelovao je na Kongresu održivog razvoja zdravstvenog turizma s predavanjem pod naslovom: Upravljanje rizicima i mogućnostima u zdravstvenom turizmu.

S dr. Pezom razgovarali smo o sadašnjosti i perspektivama zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, posebice dentalnog turizma kao njegova značajnog segmenta, te o položaju struke, pandemijskim izazovima i drugim aktualnostima.

Poluga oporavka

Kao predsjedniku Hrvatske komore dentalne medicine i suvlasniku ugledne Poliklinike Ars Salutaris u Zagrebu dobro vam je poznato stanje i položaj stomatološke struke u našoj zemlji. Na koje sve načine Komora pridonosi njezinu boljitku i gdje vidite prostor za još učinkovitije djelovanje? Koliko će vremena biti potrebno za saniranje posljedica pandemije?

– S obzirom na to da poput svojih kolega svakodnevno sudjelujem u pružanju usluga dentalne medicine u ordinaciji, smatram da mogu prepoznati i uočiti sve stvarne i moguće, potencijalne probleme koji se mogu pojaviti u dentalnoj struci. Komora obavlja svoje zakonima i Statutom propisane ovlasti te štiti interese svojih članova. Kontinuirani se rad na boljitku struke odražava u zakonskim rješenjima kojima se osigurava kvalitetna dentalna skrb, a dobrom suradnjom s državnim tijelima, osobito Ministarstvom zdravstva, ažurno se pronalaze najbolja moguća rješenja za struku, koja se unatrag godinu dana, zajedno sa svim ostalim gospodarstvenim granama, našla u novim i izazovnim situacijama. Razorni potres koji je pogodio Zagreb i Baniju te pandemija COVID-19 ostavili su, nažalost, posljedice i u našoj struci. I dok je veći dio europskih država u strahu zatvorio svoje ordinacije, u Hrvatskoj se kontinuirano, sve od početka pandemije do danas, pružala adekvatna dentalna skrb. Nažalost, tijekom tog razdoblja gotovo sve ordinacije u Republici Hrvatskoj imale su pad priljeva sredstava. Mjere gospodarske pomoći koje je donijela Vlada RH, a koje su se odnosile i na dentalnu medicinu, donekle su ublažile financijske poteškoće u kojima su se našli naši članovi, no nadajmo se će ponovno oživjeti upravo grana dentalnog turizma koja uvelike pridonosi gospodarskom rastu u dentalnoj medicini, ali i ukupnom gospodarstvu naše zemlje. Gubitci u dentalnom turizmu ponegdje su dosezali i do 100 %, zbog čega je Komora izuzetno intenzivno surađivala s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom turizma na ponovnoj reaktivaciji dentalnog turizma, jer bi upravo zdravstveni turizam, zbog svojih prednosti, mogao biti poluga oporavka turističke djelatnosti u Hrvatskoj. Ovogodišnja je turistička sezona u našoj zemlji pokazala da smo na dobrom putu.

Stomatološka je struka u Hrvatskoj sinonim za kvalitetu. Njezine su glavne odlike vrhunski stručnjaci, napredna suvremena tehnologija i visoka kvaliteta usluge, a adut iz rukava – osjetno niže cijene od konkurencije.

– Zaista, dentalna struka u Hrvatskoj nimalo ne zaostaje za dentalnom medicinom ostalih zemalja Europe i svijeta. Naši doktori u svom radu koriste najsuvremeniju medicinsku opremu, instrumente i materijale te ono što je najvažnije – svoje znanje i vještine. Korisnik dentalne usluge iz zdravstvenog turizma na taj način dobiva uslugu vrhunske kvalitete koja je gledajući iz ekonomske perspektive konkurentna i kao takva izuzetno privlačna. Osim same usluge, pacijenti mogu istovremeno uživati u prirodnim ljepotama naše zemlje, gastronomiji, kulturnim događanjima itd.

Prema dostupnim podatcima, u Hrvatskoj se od zdravstvenog turizma godišnje uprihodi milijardu kuna, a dentalna je medicina zaslužna za čak polovinu tog iznosa. Dok se slična postignuća, primjerice, u IT industriji ili nekim drugim sektorima daju na sva zvona, financijski rezultati zdravstvenog turizma ostaju ispod radara. Zašto je tomu tako?

– I nama je žao što je tako. U pojedinim regijama zastupljenost prihoda od dentalnog turizma čak prednjači. Prednosti zdravstvenog turizma vezane su uz činjenicu da ne postoji sezonalnost, da su pacijenti vezani uz jedno mjesto, tj. zdravstvenu ustanovu u koju dolaze, čime se sada, još uvijek u pandemijskim uvjetima, mogu držati pod zdravstvenim nadzorom, te da su uz dentalne usluge korisnici i drugih turističkih sadržaja.

Postoji i Akcijski plan zdravstvenog turizma. Je li taj dokument uistinu zaživio i koje su njegove najvažnije odrednice?

– Budući da je Hrvatska svjesna kvalitetne ponude zdravstvenog turizma koju mogu pružiti naši zdravstveni djelatnici, kao i interesa stranaca za njezinu konzumaciju, sve se ozbiljnije razmatraju mogućnosti njegova razvoja, te se donose odgovarajuće mjere, smjernice i preporuke. Sve će navedeno zacijelo pridonijeti daljnjem razvoju zdravstvenog turizma, za koji u našoj zemlji postoje velike mogućnosti.

Zagovarate uključivanje države i turističkih zajednica u promociju Hrvatske kao međunarodno prepoznate i konkurentne destinacije zdravstvenog turizma. Na koje sve načine mogu pridonijeti i je li točno da se svako ulaganje u zdravstveni turizam udvostruči, pa i utrostruči? Jeste li zadovoljni mogućnostima korištenja fondova EU-a?

– Za sve postoje mogućnosti poboljšanja. U promociju zdravstvenog turizma moraju se uključiti svi subjekti koji mogu pridonijeti promidžbi cjelokupnog hrvatskog turizma, te time i zdravstvenog odnosno dentalnog turizma. Fondovi EU-a pružaju mogućnosti dodatnog sufinanciranja, no za navedeno je potrebno izraditi odgovarajuće analize, planove i programe.

Kakav je tipičan zdravstveni turist, koliko se puta mora vratiti u Hrvatsku, koliko u njoj boravi, koliko troši za zdravstvenu uslugu, a koliko za ostalo?

– Potrebe zdravstvenih turista su poput naših pacijenata različite. Uglavnom se radi o implanto-protetskim radovima koji se ponekad mogu završiti u jednom posjetu, a ponekad se pacijenti naručuju u dodatnom terminu. O njihovim potrebama i željama ovisi i duljina boravka u Hrvatskoj, no svaki je njihov dolazak popraćen i drugim uslugama poput smještaja i ugostiteljskih sadržaja, a često i ostalih, dodatnih sadržaja koji ovise o samom interesu pacijenata.

Pomicanje granica

Istra i Kvarner, a potom i Zagreb bilježe najveće prihode od zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, posebice kada je riječ o dentalnoj medicini. Kakvima vidite perspektive zdravstvenog turizma u Slavoniji i Baranji? U kontinentalni se turizam, kao cjelogodišnji turizam, sve više ulaže, vidite li pomake i u ulaganju u resurse zdravstvenog turizma?

– Zdravstveni turizam svoje korijene vuče iz Zagreba i područja koja graniče s našim susjednim zemljama zapadne Europe, osobito Italijom i Austrijom. S obzirom na to da se kvalitetna dentalna skrb pruža na cijelom području Hrvatske, dentalni turizam pomiče svoje granice i širi svoje područje.

Kakva su vaša očekivanja od Kongresa održivog razvoja zdravstvenog turizma, Osijek?

– Kongres održivog razvoja zdravstvenog turizma u Osijeku prilika je da sumiramo dosadašnje rezultate i pronađemo nove mogućnosti daljnjeg razvoja, koje su još uvijek velike.

Autor: Ivana Rab Guljaš / Glas Slavonije

0 Reviews

Write a Review

Read Previous

Održane radionice Tradicijskog lončarstva ručnog kola iz Potravlja

Read Next

Kuterevo – utočište medvjeda