VIA BRATTIA, postavljena je nova turističko – planinarska staza otoka Brača

VIA BRATTIA je kružna turističko – planinarska staza, ukupne dužine od oko 140 km, koja u prekrasnu pješačku cjelinu povezuje veći broj bračkih naselja i dvanaest (12) najatraktivnijih kulturno – povijesnih otočkih lokacija.

VIA BRATTIA prolazi središtima mnogih prekrasnih i živopisnih bračkih naselja – Supetra, Miraca, Sutivana, Bobovišća na moru, Ložišća, Bobovišća, Milne, Murvice, Bola, Sumartina, Povalja, Pučišća, Postira, Škripa, i vodi vas do nekih od najljepših bračkih plaža i uvala – Zlatnog rata, Farske, Murvice, Lovrečine, Smrke…

S obzirom da je staza kružna, markirana je u oba smjera te na nju možete krenuti iz bilo kojeg od gore spomenutih naselja, jednostavno prateći markaciju plavo – bijele boje. Preporučujemo vam da pješačke dionice odrađujete na način da spavanje predvidite u nekom od naseljenih mjesta kroz koje prolazi Via Brattia i u njima obnavljate zalihe vode i hrane.

Napominjemo kako je kampiranje van predviđenih mjesta i paljenje vatre na otvorenom strogo zabranjeno u Republici Hrvatskoj, a 112 je telefonski broj za slučaj nužde.

MUZEJ PUSTINJE BLACA

Pustinju (samostan) osnovali su u 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Pustinja Blaca je pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena. Muzej je otvoren svaki dan osim nedjelje, zadnji ulaz je u 14.30h.

ZMAJEVA ŠPILJA

Zmajeva špilja (Drakonjina pećina) spomenik je pećinskoga samostanskog života popova glagoljaša iz 15. st. Nalazi se 200 m iznad sela Murvice u srcu Vidove gore. Kroz stoljeća je služila kao stan i svetište poljičkih glagoljaša prebjeglih pred turskom najezdom kako bi u špilji nastavili redovnički život. U špilji je okamenjena povijest jednog progonjenog naroda koji je pomirio svoju davnu pogansku vjeru s kršćanskim poimanjem svijeta. Pa tako u ovoj špilji žive zajedno davni slavenski mitovi o vukodlacima, vilama, morama i vješticama s bosanskim kraljevima i prizorima iz apokalipse.

DOMINIKANSKI SAMOSTAN

Osnovan je 1475. na mjestu koje su dominikancima odredili mještani Bola, a potvrdio brački knez Zacharia. Duhovni i kulturni utjecaj samostana osjećao se je stoljećima, ne samo u Bolu nego i šire. Pored muzeja u samostanu se nalazi biblioteka s rijetkim primjercima knjiga i rukopisa. U samostanskoj crkvi je kasetirani strop sa slikom Apoteoza sv. Dominika rad domaćeg slikara Tripe Kokolje iz 17. st., a na glavnom oltaru nalazi se oltarna pala “Bogorodica sa svecima” iz radionice Jacopa Tintoretta.

PODSMRČEVIK

Podsmrčevik je jedan od pet zaselaka koji su se smjestili u unutrašnjosti otoka, sjeverozapadno od Selaca. Danas su uglavnom napušteni jer su se njihovi žitelji nastanili u obližnjim naseljima.

Najstarije dijelove ovog zaselka karakteriziraju male kamene kuće građene u suhozidu ili zidane od klesanog kamena,  s ograđenim dvorištima i stajama i danas vjerno svjedoče kako se u njima nekad živjelo, te su pravi spomenik bračke ruralne arhitekture.“

FRANJEVAČKI SAMOSTAN I CRKVA SV. MARTINA

Bježeći pred turcima Franjevci su ovdje pristigli sredinom 17. stoljeća, te su zajedno s prvim doseljenicima osnovali Sumartin. Franjevački samostan je najpoznatiji po legendarnom pjesniku i franjevcu Andriji Kačiću-Miošiću. Danas se u njemu nalazi privatni muzej sa vrijednom zbirkom predmeta. Kod crkve također potražite spomen ploču „Stopa sv. Martina iz Toursa“.

RANOKRŠĆANSKA BAZILIKA

Mnogi posjetitelji u Povlja dolaze vidjeti ranokršćansku baziliku smještenu uz župnu crkvu. Ostaci ranokršćanske bazilike datiraju iz V. i VI. stoljeća . Mnogi dijelovi ove trobrodne bazilike očuvani su u cijelosti, kao i prostor nekadašnje krstionice. Odavde također potječu, za hrvatsku kulturu i povijest značajni, Povaljski prag i Povaljska listina.

KLESARSKA ŠKOLA

Klesarska škola započela je s radom davne 1909. godine. Jedina je škola u Republici Hrvatskoj koja obrazuje klesare. Svoj rad temelji na antičkoj tehnologiji obrade kamena upotrebom starorimskih ručno kovanih alata. Po tome je poznata u cijelome svijetu te je godišnje posjete tisuće gostiju. Vještina ručne obrade kamena upotrebom starih rimskih alata koja se njeguje u Klesarskoj školi zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.

LOVREČINA I BAZILIKA SV. LOVRE

U uvali Lovrečina uz izvor vode i plodno polje podignuto je rimsko gospodarsko imanje. U 5. stoljeću, u rubnom dijelu, utemeljen je benediktinski samostan s crkvom posvećenom sv. Lovri čije je ime sačuvano u nazivu uvale. Lovrečina je najveća pješčana uvala na otoku Braču.

KASNOANTIČKA VILA NA MIRJU KOD POSTIRA

Mirje je smješteno između dva važna središta na jadranskom dijelu provincije: Dioklecijanove palače u Splitu i carskih kamenoloma kod Škripa iz kojih se brao arhitektonski kamen za monumentalnu palaču. Brojni ulomci crkvenog kamenog namještaja potvrdili su postojanje sakralne građevine VI. stoljeća. Analiza pronađenih zidova sugerira da sklop nije građen za samostansku zajednicu već se radi o naknadnoj adaptaciji kasnoantičke vile s termalnim sklopom.

MUZEJ OTOKA BRAČA U ŠKRIPU

Muzej otoka Brača u Škripu, smješten u kuli Radojković iz 16.st. je jedan od najposjećenijih hrvatskih muzeja kojeg godišnje posjeti oko 15 000 ljudi. Temelji građevine u kojoj se muzej nalazi datiraju još iz vremena drevnih Ilira. Na donjem katu muzeja nalazi se rimski mauzolej  gdje su prema legendi pokopane Valerija i Priska – žena i kćer rimskog cara Dioklecijana.

Muzej otoka Brača sigurno je mjesto koje svakako morate posjetiti tijekom vašeg boravka na Braču

CRKVICA SV. SPIRIDONA

Kapelica jedinstvenog oblika na raskrću drevnih puteva iz Sutivana prema Mircima i nekadašnjoj župi Donjem Humcu(u 16. St.) Nedaleko od crkvice nalazi se i jedini spelološki lokialitet (jama) na području Sutivana.

Jedna od tri stivanske crkvice/kapelice smještena jugoistočno od mjesta na drevnom putu iz Sutivana prema Donjem Humcu, nekadašnjoj stivanskoj župi (15.st.). Sutivan je tada bio slabo nastanjena prirodna luka koju su koristili stanovnici Donjeg Humca a tek od 1444. započinje njegov razvitak prestankom gusarske opasnosti za primorska mjesta. Tek 1579. stivan je postao samostalna župa i mjesto od oko 150 stanovnika. Sv. Spiridon, za života ciparski biskup čudotvorac, svetac je kojeg više slavi pravoslavna nego katolička crkva, pa je svojevrstan kuriozitet koji govori o širini nazora tadašnjeg puka a i o došljacima izbjeglim ispred Turaka koji su svoj novi dom pronalazili na miroljubivom otoku udaljenom od ratova tih turbulentnih vremena 15. i 16. st. Spiridon je zaštitnik zanatlija, posebno lončara, a kao i većina drugih svetaca pomagao je ljudima u borbi protiv kuge, pošasti koja je u nekoliko navrata harala Europom nakon 13. st..

CRKVICA SV. MARTINA KOD MILNE

Iako crkvici sv. Martina ne znamo točno vrijeme gradnje, pokazuje ranoromaničke stilske odlike. Na pročelju joj je dozidan zvonik na preslicu krajem 15. st. Reljef na oltaru se smatra djelom klesara iz 15. st. koji se ugledao na trogirska ostvarenja NikoleFirentinca. 
Lokacija na kojoj se nalazi iznimno je važan strateški položaj s kojega se vidi pomorski put kroz Splitska vrata i akvatorij između Hvara, Brača i Šolte.

Napomena: Za obilazak staze nužno je posjedovati mapu (potražiti u Turističkim zajednicama otoka), zalihu vode, osnovnu opremu, sportsku obuću i odjeću za hodanje te pratiti vremensku prognozu.

Autor: tz-milna.hr

0 Reviews

Write a Review

Read Previous

Flora Centrum Mundi

Read Next

Helter Skelter MTB Maraton – ljepota utrkivanja u Rapcu