Branko Grisogono: Za ublažavanje i prilagodbu aktualnim klimatskim promjenama Hrvatske, potrebno je prvo istraživati i obrazovati se

Prof.dr.sc. Branko Grisogono, jedan od vodećih meteorologa u širem području Hrvatske, profesor Dinamičke meteorologije na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, često upozorava na vrijednost i potrebu zaštite prirodnih resursa. Ukazuje na skori gubitak današnjih atrakcija turističke Hrvatske pod utjecajem sadašnjih klimatskih promjena, posebno u ruralnom dijelu bogatstva voda i šuma, gubitak bioraznolikosti, životinja, smanjenje snježnih oborina i utjecaj na zimski turizam brdsko planinskog prostora, poplavljivanje riva, priobalja i otoka, porast visokih temperatura, suša i ugroza poljoprivredne proizvodnje, narušavanje kulturnih i industrijskih, posebice energetskih resursa. Gradovi i stanovništvo direktno su ugroženi sve izraženijim poplavama, požarima, vjetrovima i visokim temperaturama.
Prof.dr.sc. Branko Grisogono

Hrvatska premalo ulaže u istraživanje klime pa to otvara prostor onima koji se ne bave time ozbiljno, tj. onima koji ne publiciraju u ozbiljnim ekološkim, ekonomskim i politološkim i filozofskim časopisima, već usputno…

Klimatske promjene u svijetu prate se detaljno desetljećima, vlade razvijenih, modernih država godinama implementiraju u održivi razvoj strategije prevencije. Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan. O stanju u Hrvatskoj kroz intervju govori stručnjak za planinsku i obalnu meteorologiju i klimatologiju, Branko Grisogono.

Opišite nam ukratko što je Europski zeleni plan?

– To je težnja da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent. Što bi trebalo značiti da oko 2050. godine gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa, da nema neto emisija stakleničkih plinova i da, barem u principu, ni jedna osoba ni jedna regija nisu zapostavljene.

Kako Hrvatska prati Europski zeleni plan, reagira li ozbiljno na promjene koje se događaju u klimi i koja postupanja nalazite hitno nužnim?

– Mislim da niti jedna država u Europi ne prati točno i pošteno tu težnju, jer ipak, ne bih to zvao planom, već težnjom, pa onda niti Hrvatska. Najbogatije države Europe nerijetko čine licemjerne poteze, npr. prodajući stare tehnologije drugim zemljama i kontinentima i izrabljujući jeftiniju radnu snagu u npr. Africi i Aziji (bio sam svjedok toga više puta). Čemu da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent ako istovremeno čini veće klimatske i ljudske štete drugdje? Hrvatska samo slijedi EU smjernice i događaju se spori pomaci na opće­državnom nivou.

Znanstvenik sam i nastavnik pa mi je teško reći što je hitno nužno u provođenju navedenog jer ekološki i klimatski problemi su prekompleksni da bi i jedan čovjek na svijetu znao odgovore na sve. Potpuniji odgovor dati će sprega redom: istraživanje, ublažavanje i prilagodba. Naime, rezultati geofizičkih istraživanja su naš izlaz, „output“, a to je ulaz, tj. „input“ drugim strukama: agronomiji i šumarstvu, prometu, turizmu, energetici, itd.

U svakom slučaju treba prvo istraživati i obrazovati se, pa se tek onda mogu provoditi najprikladnije mjere za ublažavanje i prilagodbu aktualnim klimatskim promjenama.

Hrvatska premalo ulaže u istraživanje klime pa to otvara prostor onima koji se ne bave time ozbiljno, tj. onima koji ne publiciraju u ozbiljnim ekološkim, ekonomskim i politološkim i filozofskim časopisima, već usputno…

Znamo da u Hrvatskoj imamo u prosjeku ponajveće štete od suše, onda idu ostale neprilike; tu su se sad naredali i potresi. Seizmolozi su desetljećima najavljivali da će se tako nešto dogoditi prije ili kasnije i da što dulje nema razornog potresa – to će takav biti razorniji, ali sve su vlasti to zanemarivale.

Hrvatsko gospodarstvo ovisno je o turizmu, što znači da je trenutno izuzetno ranjivo jer nam u budućnosti konkurentnost turističke ponude ovisi prvenstveno o tzv. nestabilnoj klimi i kvaliteti adaptacije na promjene koje slijede.

– Ne bih koristio izraz “nestabilna klima” jer je preopćenit i jako kompleksan. No dok mi znamo na što ovdje ciljamo, bolje je govoriti o brzim aktualnim klimatskim promjenama (dodanim na spore prirodne varijacije klime) te o bržim promjenama vremenskih situacija nego što je to bilo uobičajeno u npr. 20. stoljeću – gledano u prosjecima, učestalosti te iznosima ekstremnih vrijednosti. Slažem se da je turizam u tom smislu jako ranjiv; također su slično ranjivi: poljoprivreda, šumarstvo, promet, ugostiteljstvo, ribarstvo, vodoprivreda, energetika i urbanizam.

Čini se da utjecaj klime na turizam u Hrvatskoj nije prepoznat primarnim za razvojne politike. Jesu li naši lideri i turistički stručnjaci svjesni stanja i upoznati s problematikom?

– Hrvatska vlast je deklarativno upoznata s problematikom i slaže se da su to strateške točke (kasni se u tome barem 15-ak godina), prati samo EU odredbe, no do sada se u Hrvatskoj nije uvažavala znanost, ne radi se na prikladnijem obrazovanju, no nadamo se da će se takav stav uskoro barem djelomice promijeniti na bolje.

Može li se pandemija COVID-19 povezati s klimatskim promjenama?

– Moguće je da aktualne klimatske promjene mogu indirektno biti povezane s epidemijama, npr. zbog promjena u vodnim resursima, padu kvalitete zraka, migraciji biljnog i životinjskog svijeta, itd. Zna se da ove klimatske promjene povećavaju rizik od respiratornih bolesti, da povećana količina mikro-čestica u zraku dovodi do porasta niza kroničnih bolesti, itd.

Obrazovali ste mnoge generacije studenata, danas uglednih meteorologa i klimatologa kod nas i u svijetu. Kontaktiraju li Vas nadležni ili kolege kao savjetnike pri izradi razvojnih strategija županija, gradova i turističkih destinacija?

– Donekle da, ali tek u zadnjih 10-ak mjeseci, prethodno je to bilo deklarativno i vrlo rijetko, češće je to išlo medijski, ponekad i zbog prividnog senzacionalizma. Skandinavija i još neki drugi znanstveno-tehnološki i ekonomski razvijeniji krajevi već desetljećima imaju svoje nacionalne klimatske centre, a Hrvatska je tek u osnivanju nečeg sličnog. S općepolitičkog i strateškog pristupa vlasti u Hrvatskoj, znanost im je donekle zanimljiva, ali irelevantna.

Ukazujete često kako zbog posljedica rasta temperatura na Jadranu, destinacije brdsko planinskih prostora npr. Lika, Gorski kotar, zaleđe Dalmacije, unutrašnjost otoka uz pojedine destinacije kontinentalne Hrvatske mogu u budućnosti očekivati porast naseljenosti i turističke potražnje. Znači klimatske promjene nisu nužno negativan, već mnogima u Hrvatskoj nose i pozitivan trend u budućnosti?

– Uglavnom da, mislim da je u globalu tako. Međutim, potrebno je imati na umu da će naš zimski turizam najvjerojatnije padati jer se očekuje i do 50 % manje količine snježnog pokrivača za 20-ak godina u odnosu na kraj 20. stoljeća.

Znači, treba biti pažljiv u planiranju i imati na umu različite pozitivne i negativne promjene te pokušati projicirati njihova međudjelovanja pa na osnovi toga optimizirati strategiju razvoja. Nadalje, iako je Hrvatska relativno bogata vodom, nije bogata zalihama vode zbog geološke strukture i velikog udjela krških krajeva koji dobivaju značajne količine oborine te s druge strane, velike prostorne i vremenske raznolikosti otjecanja, na što je posebno potrebno obratiti pažnju u planiranju održivog razvoja.

Neće biti loše ako izgubimo dio ljetne sezone, mišljenja sam da za velikih vrućina i nije potrebno govoriti o gubitku, već pametno organizirati dio ljetnog boravka u planinama. Na 600-700 m i više, iznad razine mora preporuka je razviti turističku ponudu, što nosi korist i do sada turistički manje razvijenim destinacijama. Uz to moguće je ostvariti i veći dio proljetne i jesenske turističke sezone što zajedno daje vidljive rezultate. Tu ne treba biti veliki matematičar.

Bitna je i suradnja s hrvatskom poljoprivredom, što danas općenito nije slučaj, mada ima lijepih izuzetaka. Turisti u prosjeku barem, žele jesti i piti kvalitetno, po mogućnosti domaće, a mi to ne koristimo dovoljno, osim u Istri i na još nekoliko vrlo lokaliziranih mjesta. Ne znam kojim ministarstvima Hrvatske ide u korist da takva suradnja još nije ostvarena na nacionalnom, strateškom nivou. Vjerujem da će se uskoro i ta situacija ozbiljnije razmatrati i pozitivno razvijati od strane države.

Što je za Vas neodoljiva Hrvatska?

– To je domovina s najmanjom mogućom korupcijom, s vlašću koja brine o stanovnicima Hrvatske i o prirodnim i ljudskim resursima. Takva Hrvatska, s povezanim ekološkim turizmom i poljoprivredom u širem i dubokom smislu, bit će neodoljiva za skoro sve ljude.

Razgovarala: Sunčana Matić, LUX

Fotografije: Luka Tambača

2 Reviews

Marijan Brajinovic
2

ministar savjetnik dr.

Vrstan primjer dobro organiziranog turizma je u Austriji. Zemlja bez mora s predivno uređenim krajolikom s nekoliko povećih jezera, uvela je stroge mjere za reguliranje otpada i otpadnih voda. Sva jezera imaju kvalitetu pitke vode. Zato i nije čudo da su prihodi iz turizma ogromni. Pola prihoda dolazi iz ljetnog turizma koji je rasporedjen kulturni turizam i drugi dio na rekreacije u ljepotama prirode. Vrsno izgrađena mreža skijaških dizala, služi zimi za skijanje, a ljeti za odmore u planinama. U austrijskom ministarstvu u kome sam radio, država osmišljeno usmjerava u kome smjeru treba razvijati turističku ponudu. Tko se drži tih načela može je dobiti vrlo povolje kredite. Novci iz fonda Marshall-plana iz 1948. još uvijek postoje i stalno su u opticaju za poboljšavanje turizma. U zemljama s velikom korupcijom to nije moguće. Dakle režemo granu na kojoj sjedimo.

Maja Vehovec
5

prof.dr

Ovo je odličan prikaz s prijedlozima prilagođavanja klimatskim promjenama. Vidi se da autor prati strana istraživanja, ali i javne politike koje se na ta istraživanja temelje. Ekonomisti, gospodarstvenici, političari trebali bi ovo pročitati i razmisliti o svom djelovanju. Glasači isto tako.

Write a Review

Read Previous

Eko park “Rizvan City”

Read Next

Svjetski kup u kuglanju – Otočac 2021.